Gljive
Poznavatelji gljiva beru više vrsta tih neobičnih šumskih plodova. Za one koji to ne znaju najbolje je da se gljivama opskrbe na tržnicama.
Zbog svojih vrlo različitih osobina i bogate arome gljive se mogu pripremati na tisuće načina. Njima se može poboljšati okus gotovo svih jela, ako ih se doda u manjoj količini.
Gljive su u prvom redu začin, a manje su hrana, recimo kao krumpir. Većinu gljiva naime, ne smijemo jesti suviše često i u prevelikim količinama. Budući da su teško probavljive, dugo ostaju u želucu. Gljive su također sklone brzom kvarenju, tako da ih se mora odmah potrošiti ili ih sušiti.
Jela od gljiva ne smijemo podgrijavati.
Gljive pripremamo na vrlo različite načine: kuhane, pirjane, pečene, pržene, pohane, a neke vrste možemo jesti i sirove u salatama (zelenkaste golubače, pečurke, blagve, ledenke i puhare). Mješavine gljiva daju jelima bogatiju i ukusniju aromu.
Gljive također sušimo ili konzerviramo u soli, octu ili octu i ulju. Sušene gljive možemo mljeti u prah koji se kao takav, dodaje juhama i umacima.
Od svježih gljiva može se napraviti ekstrakt, koji se kao takav, u kapima dodaje raznim jelima.
Duboko smrzavanje gljiva pokazalo se odličnim načinom očuvanja ove namirnice. Prije smrzavanja, gljive izrežemo na komade i prelijemo vrelom vodom. Smrznute gljive ne gube aromu, a često puta čak dobivaju. Gljive ne odmrzavamo, već ih odmah nakon vađenja iz ledenice pečemo ili pržimo, a ako su nam potrebne za juhu, djelomično ih odmrznemo.
Ne zaboravite, otrovna gljiva jestiva je samo jednom.
Poznavatelji gljiva beru više vrsta tih neobičnih šumskih plodova. Za one koji to ne znaju najbolje je da se gljivama opskrbe na tržnicama.
Zbog svojih vrlo različitih osobina i bogate arome gljive se mogu pripremati na tisuće načina. Njima se može poboljšati okus gotovo svih jela, ako ih se doda u manjoj količini.
Gljive su u prvom redu začin, a manje su hrana, recimo kao krumpir. Većinu gljiva naime, ne smijemo jesti suviše često i u prevelikim količinama. Budući da su teško probavljive, dugo ostaju u želucu. Gljive su također sklone brzom kvarenju, tako da ih se mora odmah potrošiti ili ih sušiti.
Jela od gljiva ne smijemo podgrijavati.
Gljive pripremamo na vrlo različite načine: kuhane, pirjane, pečene, pržene, pohane, a neke vrste možemo jesti i sirove u salatama (zelenkaste golubače, pečurke, blagve, ledenke i puhare). Mješavine gljiva daju jelima bogatiju i ukusniju aromu.
Gljive također sušimo ili konzerviramo u soli, octu ili octu i ulju. Sušene gljive možemo mljeti u prah koji se kao takav, dodaje juhama i umacima.
Od svježih gljiva može se napraviti ekstrakt, koji se kao takav, u kapima dodaje raznim jelima.
Duboko smrzavanje gljiva pokazalo se odličnim načinom očuvanja ove namirnice. Prije smrzavanja, gljive izrežemo na komade i prelijemo vrelom vodom. Smrznute gljive ne gube aromu, a često puta čak dobivaju. Gljive ne odmrzavamo, već ih odmah nakon vađenja iz ledenice pečemo ili pržimo, a ako su nam potrebne za juhu, djelomično ih odmrznemo.
Ne zaboravite, otrovna gljiva jestiva je samo jednom.
